Medic-Help Asyl
  • Ko haandi ngaɗaa taa nyawɗo?
    Bojji
    Nyawuuji
    Tabbitin a Njamo
    Kuugal ko laarani njamu haa Switzerland
    Famtinngo ko laarani mbalndi asibiti
    icon-sprache.png
    • English
    • Deutsch
    • Français
    • Italiano
    • Shqip (Albanisch)
    • Bamanakan (Bambara)
    • Fulani
    • Igbo
    • Hrvatski (Kroatisch)
    • Kurmancî
    • Lingala
    • Mandinŋo (Mandinka)
    • Português (Portugiesisch)
    • Română (Rumänisch)
    • Soomaali
    • Español
    • Kiswahili
    • Türkçe (Türkisch)
    • Twi
    • Wolof
    • العربية (al-Arabiya)
    • کوردی (Badini)
    • درى (Dari)
    • فارسى (Farsi)
    • پشتو (Paschtun)
    • پنجابی (Punjabi)
    • کوردیی ناوەڕاست (Sorani)
    • اردو (Urdu)
    • български (Bulgarisch)
    • Монгол (Mongolisch)
    • Українська (Ukrainisch)
    • русский (Russisch)
    • Հայերեն (Armenisch)
    • አማርኛ (Amharisch)
    • ትግርኛ (Tigrinnya)
    • ქართული (Georgian)
    • தமிழ் (Tamil)
    • བོད་སྐད (Tibetisch)
  • Für Betreuende:

  • Seedaramku e Gonndal

    Gontiral: Hesnital: Jenwari 2018

  • Bojji
  • Ɗojjugo
  • Paɓɓooje
  • Wulwilngo
  • Fuufe bee Nyaanyaare
  • Putte
  • Riwre
  • Tuure
  • Soynde Ɗoyɗi, Diwtirɗi be Baasu
  • Bojji Goɗɗi
Beschwerden.png

Haa ɗo min fahimtinte alaamaaaji nyawuuji ndaaɓooji mawɗi. Haandi keɓaa nyawndaa ɗi law. Non waɗta kaaroɗa njamu ma’a boo a raaɓataa woɓɓe.

Icon_Medic_Help.png

Taa nanii a nyawɗo, njahaa to Kuuwooɓe dow ko Laarani Njamu.

Husten.png

Ɗojjugo ɗum alaama nyawuuji ɗuɗɗi. Ɓurnaa fuu ɗum pewri. Feere boo ɗum alaama nyawu ndaaɓowu.

Icon_Medic_Help.png

To ɗojjugo ɗuuɗii boo neeɓaniima koo e waddanmaa kartule, tawoy Kuuwooɓe dow ko Laarani Njamu.

Ɗojjugo ɗum alaama nyawuuji ɗuɗɗi.  Nder ko waddata ‘yowru, e woodi:

Ɗoyru

Meese

Fieber.png

To ɓanndu ɗon wula boo a nana pewol, kanjum woni paɓɓooje. Ɗum wonata alama nyawuuji ndaaɓooji.

Icon_Medic_Help.png

Taa nana paɓɓooje, njaha to Kuuwooɓe dow ko Laarani Njamu.

Icon_Medic_Help.png

To ɓinngel ma’a e nana paɓɓooje, yaaru ngel to Kuuwooɓe dow ko Laarani Njamu.

Icon_Trinken.png

Njaraa ndiyam keyɗam koo njaraa saayi seeɗa boo taa ɗuɗɗin nanaraaku.

Paɓɓooje ɗum alaama nyawuuji ɗuɗɗi. Nder ko waddata ‘yowru, e woodi:

Ɗoyru

Ngaɓundam

Meese

Nachtschweiss.png

Wakkati gulɗum, wulwingo naa ɗum alaama nyaw.  Non boo too suudu ngonɗaa a wuli/foowi. Ammaa to a wulwinaa jemma koo nder suudu naa ngulayndu, ɗum alaama nyawu ndaaɓowu wonta ɗon.

Icon_Medic_Help.png

Taa nana paɓɓooje boo teddal ma’a ustake ndaa boo a wulwina, yahu to Kuuwooɓe dow ko Laarani Njamu.

Wulwingo ɗum alaama nyawuuji ɗuɗɗi. Nder ko waddata ‘yowru, e woodi:

Ɗoyru

Hautauschlag.png

Taa woodi fuufe koo putte nawɗe koo boo laral ɓanndu ma’a ɗon yoora e feccoo e ngal  feɗɗa masin.  Ɗoo ɗum alaama nyawu ndaaɓowu.

Icon_Medic_Help.png

Taa wood fuufe bee nyaanyaare, yahu to Kuuwooɓe dow ko Laarani Njamu.

Fuufe bee nyaanyaare ɗum alaama nyawu ndaaɓowu.  Nder ko waddata ‘yowru, e woodi:

Nyaanyaare 

Ngaɓundam

Meese

Offene_Hautwunden.png

Taytaago bee fiɗeego non nawna laral ɓanndu boo ɗon wadda putte. Haandi putte salii ɗe hoyugo law kakkilanee.

Icon_Medic_Help.png

Taa woodi putte, yahu to Kuuwooɓe dow ko Laarani Njamu.

Taaku  ɓurnaa fuu kam waddata putte. To putte salake hoyugo, ɗum alaama:

Nyawu daande 

Durchfall.png

Taa yaha ɓaawo suudu law law bana nde tati koo ko ɓuri non nyalaade fuu, kanjum woni riwre.  Ɗoo ɗum alaama nyawu ndaaɓowu.

Icon_Medic_Help.png

Taa riiwo, yahu to Kuuwooɓe dow ko Laarani Njamu.

Icon_Trinken.png

Njaraa ndiyam keyɗam koo njaraa saayi seeɗa.

Icon_Haende_waschen.png

Lootaa juuɗe ma’a boɗɗum e saabulnde ngam to ndaaɓaa woɓɓe.

Riwre ɗum alaama nyawuuji ɗuɗɗi.  Nder ko waddata ‘yowru, e woodi:

Wuttugo reedu

Erbrechen.png

Tuure ɗum alaamaaji nyawuuji ɗuuɗɗi  Tuure laatan alaama nyawu raaɓoowu

Icon_Medic_Help.png

To a ɗon tuuta njahaa ngiida e kuuwooɓe dow ko laarani njamu

Icon_Trinken.png

Njaraa ndiyam keyɗam koo njaraa saayi seeɗa.

Icon_Haende_waschen.png

Lootaa juuɗe ma’a boɗɗum e saabulnde ngam to ndaaɓaa woɓɓe.

Tuure ɗum alaamaaji nyawuuji ɗuuɗɗi  Nder ko waddata ‘yowru, e woodi:

Wuttugo reedu

Schlechter_Schlaf.png

To tokkindiri jemmaaji ɗuɗɗi a ɗon habda be koyɗi kulniiɗii ni alaamaji on ɗum meemol hakkiilo.  Nonnon bo ɓuule ɗi keftinaakaaji ɗi.

Icon_Medic_Help.png

To a ɗo habda e koyɗi mere mere e ɓuule keftinaakaaji, ngiidaa  e Kuuwooɓe dow ko Laarani Njamu.

Soynde ɗoyɗi, kultirɗi e ɓuule fu ɗum alaamaji nyawu fere fere. Nder ko waddata ‘yowru, e woodi:

Taaku ɓandu/hakkiillooji

Weitere_Beschwerden_w.png

A heɓan habaruuji taskitaaɗi dow nyawuuji raaɓooji kulniiɗi ha buulawol ngol.

Tampataa goɗɗi fu ni kam.  To faamaay njamu ma ko a woodi ‘yamɗe ko nandi nyawndiigu fu njahaa tawa Kuuwooɓe dow ko Laarani Njamu.

BAG-Logo-de EDI_BAG_e_RGB_pos_hoch.png
Datenschutzerklärung